Foto: RabDanas
Posebno poglavlje posvećeno je onom možda najmanje poznatom stručnom djelovanju maestra Stipišića u Psihijatrijskoj bolnici Rab u kojoj je “pokrenuo i/ili podigao na višu razinu cijeli niz terapeutskih aktivnosti umjetničkog prefiksa koje su olakšale i uljepšale liječenje pacijenata ove ustanove”. Neizostavne su i tople maestrove riječi upućene obitelji Kurelić, vlasnicima Pansiona Pio u kojem se osjećao kao kod kuće, fragmenti njegovih razgovora za Rapski list, kao i iskreno pismo pjevačice klape Sozal Snježane Turković, koje svjedoči o čudu oratorijske klapske fuzije i predanosti rapske “klapske fameje” na višegodišnjim turnejama s “Klapskom mukom”, ali i o iskrenoj zahvalnosti Rabljana svojem “velon Ljubi”.
Na predstavljanju koje će moderirati Hrvoje Hodak, glazbenik i urednik portala Rab Danas, o monografiji će govoriti: upravitelj Zaklade Delmata mr. sc. Ivan Pehar, ravnateljica Psihijatrijske bolnice Rab prim. dr. sc. Vesna Šendula Jengić i autorica Herci Ganza. U programu će sudjelovati ženska klapa Anima Arbae i muška klapa Krijanca iz Raba te će biti prikazan i ulomak iz filma o Ljubi Stipišiću Delmati autora Matka Petrića.
Izdavač Zaklada Ljubo Stipišić Delmata monografijom “Nima vaki testamenta” autorice Herci Ganza želi se zahvaliti, pokloniti i donekle odužiti predanom, marljivom vizionaru i plodnom stvaratelju čuvaru – zaštitniku dalmatinskog entiteta i identiteta Ljubi Stipišiću Delmati.
Ljubo Stipišić Delmata posvetio je život delmatskoj grudi povišću pritrujenom, očuvanju izvorne dalmatinske pisme koju je dopratio do vrata UNESCO-a, ali i ovdašnje riči, misli, načina života. Njegov opus svojevrsna je narodska povist ovoga podneblja zapisana stihovima, riječima, notama i bojama.
Ova biografska monografija enciklopedijskog formata na 380 stranica podijeljena je na osam tematskih cjelina. Kronološki se predstavlja Delmatin životopis od hvarskih korijena i djetinjstva, toplih obiteljskih priča preko zova muza koje su ga od pravnih nauka odvele u svijet umjetnosti kojoj je ostao predan cijeloga života. Na tom svojem posvećenom putu maestro Delmata dotaknuo je i otok Rab, ostavivši neizbrisiv trag, kako u ljudima koje je susretao i s kojima je radio, tako i kroz svoj stvaralački, umjetnički opus. Monografija u jednom svojem dijelu donosi cjelovit presjek maestrovog desetljeća bogate i intenzivne suradnje s Rabom, počevši od drugog predstavljanja njegovog slikarskog opusa 2002. godine u tadašnjoj galeriji “Knežev dvor” zajedno sa slikaricom Milijadom Baradom, preko prijateljevanja s dugogodišnjim bliskim suradnikom, gospodinom Ugom Belamarićem i širenja novog klapskog zanosa otokom uz svesrdnu pomoć tadašnjih voditelja klapa, iskusnog Miljenka Vidasa Kerija i prof. Julije Dumić, koje je baš kao i pjevačice i pjevače okupljene u klapski oratorijski zbor, odmah pridobio svojom jedinstvenom mentorskom sugestivnošću.
Autorica Herci Ganza ne izostavlja niti jedan segment Delmatinog djelovanja na otoku Rabu, pa tako donosi i tekst gospođe Mire Belamarić ranije objavljen u zborniku “Obrisi stvaralaštva i identiteta”, ali i spomen na inicijaciju velikih rapskih kulturnih manifestacija kojima se promiče baština, poput susreta pjesnika “Ča vrh Arbe” ili smotre klapa “Rapske vedute”. Tu je i maestrov rad na buđenju zanimanja mladih, ali i onih najmlađih za klapsku pjesmu, kroz formiranje mješovitog dječjeg pjevačkog zbora “Rapski mići golubići” iz kojeg su proizašle i dvije dječje klape “Rabljanke” i “Fijolice”. Posebno poglavlje posvećeno je onom možda najmanje poznatom stručnom djelovanju maestra Stipišića u Psihijatrijskoj bolnici Rab u kojoj je “pokrenuo i/ili podigao na višu razinu cijeli niz terapeutskih aktivnosti umjetničkog prefiksa koje su olakšale i uljepšale liječenje pacijenata ove ustanove”. Neizostavne su i tople maestrove riječi upućene obitelji Kurelić, vlasnicima Pansiona Pio u kojem se osjećao kao kod kuće, fragmenti njegovih razgovora za Rapski list, kao i iskreno pismo pjevačice klape Sozal Snježane Turković, koje svjedoči o čudu oratorijske klapske fuzije i predanosti rapske “klapske fameje” na višegodišnjim turnejama s “Klapskom mukom”, ali i o iskrenoj zahvalnosti Rabljana svojem “velon Ljubi”.
Posebnu privlačnost knjizi daje bogati grafički dizajn grafičke urednice Tanje Stipišić s dvjestotinjak fotografija i 130 raznih grafičkih sadržaja te 50-ak reprodukcija Stipišićevih umjetničkih slika.
