Foto: Foto: Hrvoje Hodak
Posebnu zahvalnost na informacijama koje nam je dao dugujemo 84-godišnjem gospodinu Igoru Legcu koji je te davne 1970. kao terenski snimatelj i ronioc sudjelovao u procesu istraživanja i izranjanja amfora iz ležišta u podmorju kod rta Glavina. Veliko zadovoljstvo priuštio nam je svojim dolaskom na ovu izložbu, donijevši sa sobom i raritetne fotografije koje je sam snimio tijekom vađenja amfora na površinu – točnije u barku mnogim Rabljanima dobro znanog pok. Aca Grca. Uskoro ćemo na portalu Rab Danas objaviti i kratak video zapis na kojem smo zabilježili jedan dio priče gospodina Legca o vađenju amfora na površinu.
U 19.30 u dvorani Kina Rab okupljenim posjetiteljima rapske Noći muzeja predavanje „Stalni postav crkvene umjetnosti u sv. Justini“ održao je prof. Miljenko Domijan, dugogodišnji glavni konzervator pri Ministarstvu kulture RH i predsjednik vijeća za kulturna dobra, koji je, pored svih drugih velikih i nagrađivanih konzervatorskih zahvata na svojemu Rabu, organizirao, vodio i nadzirao i radove na crkvi sv. Justine te je sam i autor postava njezine zbirke.
Predstavio je prof. Domijan izložene sakralne umjetnine i predmete nastale u rasponu od XI. do XIX. stoljeća i potječu iz riznice katedrale i napuštenih rapskih crkava, poput sv. Ivana Evanđelista, a nekoliko je umjetnina posuđeno i iz ženskog samostana sv. Antuna Opata. Pojedini eksponati vrhunskog su umjetničkog i dokumentarnog dosega, primjerice stranice evanđelistara iz XI. stoljeća, dijelovi poliptiha Paola Veneziana iz XIV. stoljeća, tri kasnogotičke pozlaćene i polikromirane drvene skulpture, dijelovi kompozicije pod Križem, terakota s prikazom Bogorodice i maloga Krista A. Roselinija iz XV. stoljeća, fragmenti pluvijala iz XVI. stoljeća, Liber Ruber rapskoga kaptola iz XVI. stoljeća, slika s prikazom Bogorodice, sv. Šimuna i sv. Ivana Evanđelista venecijanskoga slikara M. Ponzonija iz prve polovice XVII. stoljeća, pastoral rapskoga biskupa s likom sv. Kristofora iz XVIII. stoljeća te bjelokosno raspelo iz istoga razdoblja.
U franjevačkom samostanu sv. Bernardina, kojeg Rabljani, po crkvici uz koju je sagrađen, zovu i samostanom sv. Eufemije, u dijelu koji je uređen kao etnografski muzej i galerija slika fra Ambroza Testena, posjetitelje je srdačno dočekivao fra Tomislav Ćurić nudeći im brojne informacije o etnografskom postavu i biblioteci samostana koja čuva vrijedne srednjovjekovne manuskripte i knjige, kao i o Rapskoj Kronici koju je prepisao i nadopunio fra Odoriko Badurina.
I ove godine u sklopu projekta “Arheološka topografija otoka Raba”, dakle već treću Noć muzeja zaredom, stručnjaci Instituta za arheologiju sa suradnicima (dr. sc. Ana Konestra, Anita Dugonjić i Pavle Dugonjić), prigodnom su prezentacijom rimskih uljanica koje se nalaze u zbirci samostana, nastavili posjetiteljima približavati vrijednost blaga kojeg fratri tamo čuvaju. U prostoru etnografskog muzeja postavljen je i plakat – legenda kao doprinos Instituta za arheologiju obogaćivanju ove zbirke te popularizaciji arheološke baštine otoka Raba.
U Gradskom lapidariju, desakraliziranoj crkvici sv. Kristofora, posjetitelji nsu mogli obići zbirku kamenih spomenika među kojima prevladavaju ulomci dekorativne arhitektonske plastike, kamene opreme interijera crkava te stambene arhitekture iz razdoblja 2. do početka 18. stoljeća, dok su u prostoru Udruge rapskih samostreličara, uz vođenje samih članova Udruge, razgledavali kostime, grbove, zastave, samostrele te druge zanimljive predmete koji svjedoče o bogatoj aktivnosti ove svjetski poznate Udruge.
