Premda je glavni povod ovoga radnog susreta bilo otvaranje radova u sklopu programa energetske obnove školskih zgrada Matične OŠ Ivana Rabljanina u Rabu i Područne Osnovne škole Ivana Rabljanina u Barbatu, šire se raspravljalo i o problemu zdravstva na otoku.

Unatoč pozitivnom poslovanju i rezultatima, u posljednje vrijeme najveći problem Psihijatrijske bolnice Rab ​su ​kadrovi, liječnici – poglavito psihijatri, kojih na tržištu ​rada nema. To je ​ozbiljan ​problem ​​koji​ traži žurna rješenja jer u protivnom dovodi u pitanje djelovanje Bolnice, a vremena za njegovo rješavanje gotovo da više i nemamo. (ravnateljica PB Rab izv. prof. dr. sc. Vesna Šendula Jengić)

Ravnateljica Psihijatrijske bolnice Rab istaknula je da je otok Rab naš otok sa apsolutno i relativno najvećim brojem zdravstnenih djelatnika u odnosu na sve jadranske otoke te da Psihijatrijska bolnica djeluje na Rabu preko 60 godina što predstavlja dagocjen intelektualni i socijalni kapital. “Unatoč pozitivnom poslovanju i rezultatima, u posljednje vrijeme najveći problem Psihijatrijske bolnice Rab ​su ​kadrovi, liječnici – poglavito psihijatri, kojih na tržištu ​rada nema. To je ​ozbiljan ​problem ​​koji​ traži žurna rješenja jer u protivnom dovodi u pitanje djelovanje Bolnice, a vremena za njegovo rješavanje gotovo da više i nemamo“, napomenula je ravnateljica Šendula Jengić.

U Bolnici radi​ skoro ​sto medicinskih sestara i ​30 liječnika, od čega čak 13 specijalizanata koji su na usavršavanju izvan matične Ustanove te je upitno da li će se, unatoč činjenici da Ustanova iz vlastitih sredstava financira specijalizacije, u istu vratiti ili će kao brojni mladi nastojati posao potražiti u većim centrima ili inozemstvu. Istaknula je Šendula Jengić i sve restriktivnije odredbe HZZO-a,​ te neprepoznavanje sekundarne zdravstvene zaštite u važećem Zakonu o otocima. Zaključno je ​naglasila ​da​ je “jedna od mogućnosti ta da sami, ali uz značajniju potporu vlasnika i osnivača, ​lokalne pa i šire društvene zajednice, poradimo na dodatnim pogodnostima zapošljavanja zdravstvenim radnicima na otoku, počevši od kvalitetnog stambenog zbrinjavanja pa nadalje.”

Niskopodno intervencijsko vozilo Hitne službe za transport pacijenata “zatvorenom” magistralom

Tijekom razgovora o poteškoćama u zdravstvu, gradonačelnik Grgurić je spomenuo kako bi za potrebe hitnog cestovnog transporta pacijenata do bolničkih centara na kopnu, trebalo nabaviti i jedno manje niskopodno vozilo u kategoriji osobnih vozila, kojim bi Hitna medicinska služba mogla prometovati magistralom i onda kada je zbog bure na snazi zabrana prometovanja vozilima prve kategorije.

Pravednije podijeliti trošak helikopterskih intervencija

Također spomenut je nemjerljiv značaj helikopterskih hitnih intervencija s kopna na otok i obratno, kakvih je prošle godine obavljeno čak 80, a čije troškove sada podmiruje Grad Rab, pa je u tom kontekstu izražena potreba da financijski teret ove za život svih otočana izuzetno važne usluge, uz Grad Rab, dijelom preuzmu i Županija i Općina Lopar.

Župan Komadina i u ovom je slučaju najavio da će se ispitati mogućnosti pomoći Županije, naglasivši kako Županija sve svoje objekte pretvara u projekte, a potvrda za to je Psihijatrijska bolnica Rab. „Današnjim otvaranjem radova u Matičnoj Osnovnoj školi u Rabu i Područnoj školi u Barbatu, to smo već postigli u rapskom slučaju i u školstvu“, zaključio je Komadina.