Home Vijesti Marko Mihelčić – Rab u srcu USB-a

Marko Mihelčić – Rab u srcu USB-a

0
Marko Mihelčić – Rab u srcu USB-a

Foto: RabDanas

 {gallery}Marko M{/gallery}

 

Rab danas oglas

Marko je rođen 1986. u Gospiću, tada još nestvarno daleko od otoka sreće, no putovi su mu se presijecali diljem svijeta, i nekako to tako biva da ovako zanimljiv tip svoje putovanje zemaljskom kuglom zaustavi na specifičan način, na specifičnom mjestu.

 

RD: Bio si iznimno mlad kad si završio u Kanadi?

– Da, mislim da sam tek krenuo u vrtić spletom tadašnje okolnosti (rat), izbjegli smo u Hamilton, Ontario (Kanadu).

 

RD: Već tada si ‘upogonjen” u učenje o računalima? 

– Točno u sklopu St. Joan of Arc škole u Kanadi koju sam pohađao imali smo calligraphy sat, zamisli godina je 1992. i radili smo na Macintosh računalima, uzbudljiva stvar tad za prvašića ;).

 

RD: Jel’ otuda i tvoja opčinjenost iPhoneom i gadgetima?

– Nisam baš siguran, opčinjenost gadgetima i općenito informatikom sam tek nešto kasnije stekao, volio sam crtati i kasnije s vremenom skužio da ne moram kupovat boje i flomastere i da se sve može s klikom miša :).

 

RD: Mnogi od nas slabo poznaju rad i problematiku kod računala, no ako negdje zapne tvoj broj je na brzom biranju.

– Haha moram broj promijeniti, šalim se.. da, radio sam u jednoj firmi na otoku gdje sam bio IT support, pa iako ne radim u toj branši više i dalje me znaju ljudi zvati pa im rado, ako mogu i znam, pomognem koliko mogu.

 

RD: Iako radiš u Pičuljan servis centru, tvoj radni dan traje prilično dugo. 

– Da, uz daily job koji je ok, bavim se različitim drugim stvarima od izrade web projekata, user experience tester, seo marketinga, letenja dronom, video montažom i produkcijom, ima ih 😉

 

RD: Za Rab si učinio brojne pozitivne pomake u web promociji, većinu toga radiš samoinicijativno, razvijaš aplikacije, pomažeš u afirmaciji otoka, ubrzavaš protočnost informacija vezanih za mnoge vitalne djelatnosti otoka. Na čemu si sve radio i što još razvijaš, kakve platforme? 

– Hvala! Što se tiče otoka Raba, zadnji projekt na kojem radim i s čim se bavim je Ferryrab.com, možda si čuo za site, sigurno ga imaš bookmarkiranog na mobitelu, ako nemaš kreni (smijeh). Naime site je jednostavan raspored u kojemu se može brzo dobiti info o voznom redu trajekta i vremenskim uvjetima. Site je dizajniran jednostavno da se ponaša kao aplikacija, tako da nije nužna instalacija programa preko andriod storea ili apple storea, samo se napravi shortcut, i ono najvažnije: Besplatan je.

U ferryrab projektu, osim mene sudjeluju još: Marino Umiljenović, Hrvoje Keko, Stefan Koompanshap, ilustracije Tiantian Xu, te jos par contributora i testera.

Razvijam još 4 projekta, ali su tek u povojima. Kad budu live, vi ćete među prvima čuti vijesti.

 

 

 

RD: Jel’ ti itko ikada zahvalio na tome?

– Dosta je ljudi koji su se javili, ne samo otočana nego gostiju i jako su zahvalni da napokon mogu imati normalan pregledan info. U TZ grada Raba su, mislim, jedini prepoznali projekt. Što se tiče Rapske plovidbe, mislim da nije nitko osim nekih pojedinaca, ali vjerujem da su zahvalni.

 

RD: Pomažeš u video promocijama humanitarnih i sportskih sadržaja te kulturnih. Tu imaš pregršt ideja. U kom smjeru one idu i ima li naznake za suradnje izvan otoka?

– Pomažem koliko mogu i stignem, jako volim video. Pogotovo montažu zvuka. Kad odradim neki video u svakom projektu steknem neki „skill“ pa nastojim radit raznovrsne projekte da vidim što mi bolje ide, surađujem s prijateljima koji su vani i bave se marketingom.

 

RD: Imaš puno hobija na kojima bi bez problema mogao zaraditi, no ostavljaš ih u zoni zabave i entuzijazma?

– Imam, ali ne treba sve gledat kao monetarizaciju treba se malo i zabaviti. 😉

 

 

RD: Rab ni ne zna kakvog mještanina ima. Da si skloniji samopromociji vjerojatno bi bio hit u regiji. S kim si sve surađivao na webu i kakva je, zapravo, veličina tih uspjeha u korelaciji sa svjetskim postignućima u IT sferi.

– Ha, ha, da, pa u 2006. sam imao website koji je imao par stalnih contributora i preko 250 interviewa ljudi iz svijeta „web 2.0 booma“, iz tih interviewa su nastala prijateljstva i na kraju i suradnje. Od svih ljudi s kojima sam bio u kontaktu i radio kao beta tester moram spomenuti Chris-a s kojim sam radio i na testiranju tadašnjeg twittera, pa smo u ‘brainstormanju’ zaključili da twitter mora imat index i label par sati kasnije je nastao hashtag. Ostalo je povijest. 🙂

 

RD: Zbog svog specifičnog znanja mogao si raditi gdje god si htio u svijetu i biti za to dobro plaćen, no ljubav za otokom je prevagnula.

– Što reći, čudnim prilikam sam stigao tu i eto lijepo je čak i zimi, ne moraš razmišljat o grtalici kao ovi iz Kanade. 🙂

 

RD: Svojim znanjem i idejama mogao bi pridonijeti i dodatnom uspjehu TZG Raba, lakšem funkcioniranju administracije i života otoka. Je li bilo kakvih ponuda za suradnju? Jesi li već kako utjecao na njihov rad?

Surađujem sa TZ, njihova webstranica koristi podatke od ferryrab.com u tzv. API renegadeu gdje im pomognemo i svi su zadovoljni, a što je najvažnije zadovoljni su naši gosti i ljudi.

 

RD: Od ljudi sam čuo da ako te ne znaju po imenu onda te zasigurno znaju po nicku ”USB”. Nadimak prilično intrigantan.

– Da, pukao sam od smjeha kad sam prvi put čuo, taj nick sam dobio kad sam radio u IT supportu. Klijent koji je imao problema s računalom, točnije usb-om, nije se mogao sjetiti mojeg imena pa je mahao prema meni i vikao usb, skužio sam da vjerojatno treba pomoć pa sam pomogao, a ljudi okolo su pohvatali novi nick

 

RD: Što za tebe znači Rab, život na otoku i kakva mu je budućnost? Može li Rab postati ITcentar kao što su Osijek ili Karlovac u kojem bi se stvarali softveri, igrice, provjeravali bugovi, a što bi dovelo do dolaska i ostanka mladih?

– Rab je super preko ljeta, ali moramo svi napraviti nešto da zadrži mlade ljude na otoku jer ima potencijala. Nažalost sve više ljudi kreće van. Mislim da bi bilo dobro otvoriti bar jednu ili dvije visoke škole koje bi privukli mlade ljude. Na Rabu su dvije srednje škole i nakon toga mladi odlaze s otoka. Uzmimo primjer mojeg rodnog grada gdje su 3-4 visoke škole koje su privukle ljude iz cijele zemlje te oživjele grad. Mislim da trebamo s prosvjetom malo poraditi pa tek onda nalaziti različita rješenja poticajna poduzetnicima i obrtnicima s otoka.

 

RD: Jesi li razmišljao možda pokrenuti školu-tečaj za malu djecu s kojim bi prenio svoje znanje na dolazeće generacije koje će živjeti u svijetu robotike?

– Trenutno ne, ali mogu reći da sam imao davno ideju, ali i realizirao par tečajeva s ljudima koji su bili zainteresirani za neke osnovne i napredne radnje na računalu i mogu biti ponosan što se i dan danas vrlo lako snalaze s računalom. Čak i bolje nego njihova vlastita djeca. 

 

 

 

KOMENTIRAJ ČLANAK

Molimo, unesite Vaš komentar!
Molimo, ovdje unesite Vaše ime