logo mix

Rab Danas

Nezavisni internetski portal otoka Raba

Ponedjeljak, 14 Listopad 2019 10:31

Nino Kordić - Pripadnost klapi je puno više od pjevanja

Autor:
Ocijeni sadržaj
(4 glasa/-ova)
Nino Kordić - Pripadnost klapi je puno više od pjevanja Nino Kordić - nakon Zagreba, Buenos Airesa i Zadra opet na svome Rabu - (Foto: Hrvoje Hodak)

Kada netko odrasta podno rapskih zvonika, zaodjenut ljepotom tisućljetnoga grada, uronjen u zvuke crkvenog višeglasja i katedralnih orgulja, potaknut roditeljskim nastojanjima da slijedi svoje srce, onda ne čudi da se taj netko, nakon godina školovanja protkanih duhovnošću i glazbom, odluči vratiti svome otoku i gradu bogatiji i spremniji da mu ljubav uzvrati ljubavlju.

Mladi vjeroučitelj, klapski voditelj i vrsni bariton, koji se s obitelji, nakon Zagreba, Buenos Airesa i Zadra, odlučio skrasiti na svome Rabu, želi svojim znanjem i iskustvom pomoći oživljavanju izvorne rapske glazbene baštine.

A taj je netko u ovoj našoj priči Nino Kordić, 28-godišnji vjeroučitelj, stručni klapski voditelj i vrsni bariton, koji se sa svojom suprugom Kristinom i tek rođenim sinom Jakovom, nakon Zagreba, Buenos Airesa i Zadra, odlučio skrasiti na svome Rabu, spreman svojim znanjem i iskustvom pomoći u oživljavanju izvorne rapske glazbene baštine i daljnjem očuvanju klapskog načina pjevanja.

 

Devet mjeseci Kordićevog boravka u Buenos Airesu tijekom kojih je radio s ženskom klapom Valovi i muškom klapom B.A., nije urodilo samo vrhunskom izvedbom prvog korizmeno-glagoljaškog koncerta u Argentini, već i velikim prijateljstvom koje je članove ovih dviju klapa, sve redom potomke hrvatskih iseljenika, ljetos dovelo i na rapsku koncertnu pozornicu. Evo što nam je s svojem putu od roditeljskog doma do Argentine i natrag kazao Nino Kordić.

 

Na svemu zahvalan ocu Mariju i mami Ani

 

Terca u uhu odmalena

- Već samo moje odrastanje bilo je usko vezano uz glazbu, najviše uz klapsko i crkveno pjevanje. Prve dodire s glazbom mogu zahvaliti mojem ocu Mariju, koji me dok sam još bio dijete uveo u svijet pjevanja učeći me raznim pjesama, najviše dječjim, koje je sam skladao, sve u dva glasa. Tercu sam tako "prihvatio" i puno prije početka pohađanja osnovne glazbene škole koja mi je dala jako puno. Naime, toliko sam volio pjevati u zboru kojeg je vodila prof. Danijela Škarić da sam u njemu ostao još neko vrijeme i nakon završenog šestogodišnjeg glazbenoškolskog obrazovanja.

Veliki je utjecaj na mene imao i moj otac koji je i sam cijeli život, s nevjerojatnom upornošću, radio na očuvanju te tradicije višeglasnog pjevanja u župi u gradu
(Nino Kordić)

U crkvi me kao dijete uvijek fasciniralo pjevanje muških glasova, osobito u dane Velikoga tjedna. To je za mene oduvijek bilo nešto posebno, veličanstveno. Oduševljavalo me izvođenje muke, koju je godinama pjevao moj ujak Nedo; „Puče moj“, „Krist postade poslušan“, pjevanje himna „Štujmo braćo“, ili pjevanje Gospi Rapskoj za Križima „Zdravo morska zvijezdo mila“.

I premda tada još nisam shvaćao o čemu se točno radi, da su to naši izvorni rapski napjevi stari nekoliko stoljeća i ispjevani kroz toliko generacija, kroz glavu mi je prolazila misao kako bih i ja volio jednog dana stati zajedno sa svim tim pjevačima i zapjevati. Naravno, tu je veliki utjecaj na mene imao i moj otac koji je i sam cijeli život, s nevjerojatnom upornošću, radio na očuvanju te tradicije višeglasnog pjevanja u župi u gradu.

 

Na Pjaceti

 

Doista sam imao sreće što su me roditelji „gurali“ da kao dijete upišem glazbenu školu, pa iako mi se ponekad nije baš dalo sjediti za klavirom, vježbati i učiti, sada sam i majci i ocu na tome neizmjerno zahvalan, jer to što sam kroz odgoj primio u kući odredilo je moj daljnji životni put.

Klapsko pjevanje mi je uvijek bilo blisko, prvi pravi dodir bio je u dječjoj klapi koju je na Rabu formirao maestro Ljubo Stipišić Delmata, ali za nešto konkretnije trebalo je ipak proći nekoliko godina. Taj osjećaj pripadnosti župi i gradu razvijao se svakim novim iskustvom. U jednom sam trenutku u župi počeo svirati orgulje, a sretna je okolnost i ta da sam u svome gradu imao mogućnost upoznati našu proslavljenu orguljašicu, prof. Ljerku Očić te godinama sudjelovati na ljetnim školama koje je ona organizirala i to u našoj rapskoj katedrali na povijesnim Nakićevim orguljama. To mi je otvorilo nove horizonte i obogatilo me spoznajom da Rab, baštinski gledano, posjeduje mnogo više od onoga što sam do tada mogao čuti i vidjeti.

 

Opisujući studentske dane Kordić kaže kako je dolaskom na fakultet u Zagreb započeo njegov pravi klapski život.

- Dolaskom na fakultet u Zagreb započeo je moj pravi klapski život. Upisao sam Filozofsko teološki studij na KBF-u i tamo naišao na jednu grupu studenata koji su pjevali kao klapa, premda tada još nisu imali niti ime, niti su nastupali. Pokazalo se da će ta klapa odrediti moj životni klapski put. Riječ je o klapi Slavić koja i dan danas radi i sada već bilježi 10 godina postojanja. Upoznajući te studente shvatio sam da je pripadnost klapi puno više od pjevanja, a na inicijativu jednog od njih, Vedrana Bonačića, odlučili smo snimati prvi CD koji će sadržavati samo korizmene, glagoljaške napjeve s područja cijele Dalmacije.

Na albumu "Počinje plač" uz ostale napjeve snimili smo i „Štujmo braćo“, ranije spomenuti himan rapske bratovštine sv. Križa, a promociju albuma između ostalih gradova imali smo i na Rabu, i to upravo u crkvi sv. Križa. Bio je to za mene doista predivan, neopisiv trenutak. Od te postave u klapi Slavić danas aktivno pjeva samo Vedran, koji i dalje uporno radi s novim članovima, vadi iz naftalina zaboravljene napjeve te piše vlastite skladbe s kojima je već dva puta osvojio FDK Omiš u „Večerima novih skladbi“. Brojni pjevači koji su počeli u Slaviću sada pjevaju u drugim klapama i ostvaruju najveće uspjehe na raznim festivalima.

 

Učenje od najboljih

Tijekom studiranja u Zagrebu pohađao sam i dvogodišnju školu za vođenje crkvenog pjevanja i zborova na Institutu za crkvenu glazbu, te više seminara klapskog pjevanja na kojima sam imao priliku iz prve ruke "učiti" od najboljih klapskih voditelja. Posebno mi je bilo lijepo sudjelovati na seminarima maestra Krešimira Magdića te Ante Radosa. Zaista mi je to puno pomoglo u razmišljanju o klapskom zvuku, pjevanju, postavljanju pjesama. Studirajući u Zagrebu imao sam također sreće upijati dragocjene trenutke i pratiti koncerte s imenima kao što su Joško Ćaleta, Marko Rogošić, Željka Vojvoda, a na mene je poseban utjecaj imao veliki klapski entuzijast, skladatelj, pjevač i voditelj, moj veliki prijatelj, te na kraju i kum Vedran Bonačić.

 

S novom rapskom klapom Mandrigola

 

Na pitanje kako je počeo njegov voditeljski rad u klapama, Kordić objašnjava kako je još za vrijeme studiranja imao želju voditi klape, raditi s mladim ljudima, učiti nekoga kako su drugi učili njega: 

JAČANJE VEZA S "ARGENTINCIMA"
Osim što sam i sam puno naučio iz tog iskustva, moram reći da su me ti dragi ljudi iz argentinske zajednice Hrvata primili kao da sam njihovo dijete, otvorili su mi svoja srca i dopustili da zajedno ostvarimo nekoliko divnih projekata. Zaista se nadam da će naša suradnja, osobito nakon ljetošnjeg gostovanja obiju klapa na Rabu, dobiti novu dimenziju. Rab im se jako svidio, i nema razloga da tu povezanost ne učinimo još intenzivnijom.

- Upravo me taj rad u klapi Slavić usmjerio na razmišljanje o važnosti očuvanja kulturne baštine i zapisivanju preostalih narodnih pjesama. Tako sam odlučio napisati i diplomski rad na temu "Glagoljaško pjevanje otoka Raba". Naravno, tema je puno šira i zahtjevnija od onog što sam ja napisao za potrebe diplomskog, ali i taj rad mi je pomogao da shvatim veličinu i ljepotu toga što na otoku imamo, što smo baštinili od naših starih.

Nekako usporedo sa završetkom fakulteta kratko sam radio sa ženskom klapom Sorelo u Zagrebu, a priliku za nešto jači angažman dobivam preko Atlantika u Buenos Airesu. Naime u Argentini sam boravio 9 mjeseci i čitavo sam vrijeme bio prisutan u radu ženske klape Valovi, te muške klape BA. Hvala Bogu, obje su ove klape imale priliku doći i na naš otok i pokazati dio onoga s čime se već toliko godina uspješno bave.

Posebno mi je drago što sam, za boravka u Argentini, s ove dvije klape uspio pripremiti izvedbu prvog korizmeno-glagoljaškog koncerta u Buenos Airesu. Ta koncertna večer bila je zaista posebna, s puno zanimljivih napjeva, među kojima se našlo i nekoliko s otoka Raba.

Koncertu su prethodila i predavanja o glagoljaškom pjevanju, kojima sam potomcima naših iseljenika, članovima klapa, htio približiti svu ljepotu i dubinu onoga s čime se bave.

 

Sa suprugom Kristinom i članicama klape Valovi iz Buenos Airesa

 

Rapski planovi

OŽIVITI STARE NAPJEVE
Što se mogućih većih projekata tiče, eto, volio bih kada bi zajedničkim radom s više rapskih klapa uspjeli pripremiti nekoliko programa, konkretno s našim rapskim pjesmama, i svakako zajedničku izvedbu glagoljaško-korizmenog koncerta, te da kroz klapsko djelovanje ovdje na Rabu oživimo što više starih župnih napjeva.

- Po povratku iz Argentine, jedno vrijeme prije i nakon vjenčanja, supruga Kristina i ja živjeli smo u Zadru gdje sam vodio mušku klapu Idro te pjevao u klapi Muraj. Iznenada se pojavila mogućnost da dođemo živjeti na Rab, nismo previše razmišljali i mislim da nismo pogriješili. Evo nedavno smo dobili i sina Jakova, tako da sada zaista uživamo. Veseli me i to što smo na Rabu uspjeli oformiti i jednu novu klapu, klapu Mandrigola koja je tek u početnoj fazi, ali puno radimo, a jedan od ciljeva nam je sakupiti što više napjeva s našeg otoka i uvježbati jedan cijeli repertoar narodnih pjesmama koje su se pjevale na Rabu. Uz to svakako ćemo radit na očuvanju klapske pjesme koja je prisutna na našem otoku od samih početaka klapskog pokreta.

Naravno, volio bih kada bi sve klape na otoku, a ima ih dosta, bile usmjerene povećanju kvalitete pjevanja, da napokon i Rab ima klape koje mogu ravnopravno sudjelovati na svim klapskim festivalima i smotrama, tu najviše mislim na Festival dalmatinskih klapa Omiš, ali još više mi je želja da kroz naš rad privučemo što više mladih na put očuvanja klapske pjevačke baštine. U tome ćemo uspjeti jedino ako i sami u svojem djelovanju budemo dobri, kvalitetni, pošteni i neiskvareni.

 

 

Pročitano 1925 puta
Hrvoje Hodak

Urednik web portala Rab Danas i časopisa Rapski list

www.facebook.com/rapskilist | Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Contact Details

  • Mobile
    095 900 5450

seakayakcroatia