Home Vijesti Počela arheološka istraživanja georadarom u vrtu benediktinskoga samostana svetoga Andrije

Počela arheološka istraživanja georadarom u vrtu benediktinskoga samostana svetoga Andrije

0
Počela arheološka istraživanja georadarom u vrtu benediktinskoga samostana svetoga Andrije

Foto: Foto: Hrvoje Hodak

– Riječ je naime o palači koja je do 1788. godine, kada je od biskupije prodana benediktinskom samostanu, zapravo bila najznačajnija zgrada grada Raba, središnje mjesto društvene moći u razdoblju srednjega i ranoga novoga vijeka. U biskupskoj palači je naime stolovao onaj koji je rapskom zajednicom doslovno vladao, dakle njezin svjetovni i vjerski poglavar, rapski biskup. Tamo su se donosile sve važne odluke za život grada i otoka. Danas, budući da je vrt odvojen zidom od dijela ulice, više ni nemamo uvid u to da su vrt i katedrala nekoć sačinjavali jednu cjelinu, a da je samostan funkcionirao zasebno.
Ono što danas znamo o palači doznali smo iz ugovora o kupoprodaji i iz dokumentata koji su, naravno, nastali prije toga. Tako znamo da je palača funkcionirala oko Velog zvonika, odnosno oko cisterne koju i danas možemo vidjeti u vrtu i da je to bilo njezino zadnje stanje.

Sam Veli zvonik prije nego što je postao zvonikom, najvjerojatnije je bio kula u sklopu biskupskog dvora, ali puno starijeg i drugačijeg izgleda nego što ga je moguće vidjeti na prikazu iz 17. stoljeća. Naime palača je nekoć bila povezana s katedralom ispred koje je bio zatvoreni atrij koji nam je poznat iz povijesnih izvora. Kada se ulazilo u taj atrij, s desne strane bila je biskupska palača, ravno je bila katedrala, a s lijeve strane, vjerojatno, krstionica, slično kao što danas imamo npr. u Poreču.

Rab danas oglas

Nama je danas poznato da pod vrtom još moraju postojati ostaci palače, o tome svjedoče i časne sestre benediktinke koje u preplitkom sloju zemlje ne mogu zasaditi niti krumpir, a svako toliko pronađu i pokoji novčić, i zato smo odlučili ovom prvom potpuno neinvazivnom intervencijom ispitati kakva je stvarna situacija s biskupskom palačom i u kakvom je ona stanju pod zemljom.
Doc. dr. sc. Dušan Mlacović

 

1786. godine rapski biskupi, sele u privremenu biskupiju u samostan sv. Ivana koji je tada bio u nešto boljem stanju, ali svega nakon nekoliko desetljeća i taj objekt napuštaju. Rapski biskupi na početku 19. stoljeća više ne žive u svojoj biskupskoj palači nego po vlastitim obiteljskim domovima, riječ je mahom o rapskim plemićima. Zadnji biskup je bio Ivan Galzigna, i on je, dakako, živio u Galzigninoj palači, dakle u svojemu domu.

Ruševine sa pripadajućom crkvicom unutar dvora koje je biskupija prodala benediktinskom samostanu do kraja su se urušile, pa se biskupska palača kasnije više niti ne spominje, povijesničari umjetnosti je, naravno, budući da je nema, niti ne zapažaju, a na temeljima objekta niče samostanski vrt. Nama je danas poznato da pod vrtom još moraju postojati ostaci palače, o tome svjedoče i časne sestre benediktinke koje u preplitkom sloju zemlje ne mogu zasaditi niti krumpir, a svako toliko pronađu i pokoji novčić, i zato smo odlučili ovom prvom potpuno neinvazivnom intervencijom ispitati kakva je stvarna situacija s biskupskom palačom i u kakvom je ona stanju pod zemljom. 

Da li je u takvom stanju da je ovdje najbolje i nadalje ostavit vrt, ili bi, ako geofizički nalazi tako pokažu, bilo poželjno drugim metodama izvršiti temeljitiji pregled. Čak i u slučaju potrebe arheoloških iskapanja imat ćemo dva moguća izbora; ili sve opet prekriti zemljom i vratiti vrt, ili te nalaze, ako se ispostavi da su ekskluzivni, u nekakvoj formi izložit da budu vidljivi široj javnosti. Moram reći da sam jako zahvalan sestrama benedektinkama, koje su spremne razmotriti sve opcije, zaključio je doc. dr. sc. Dušan Mlacović.

Dr. sc. Saša Potočnjak s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci posjetiteljima je spomenula i jednu filološku zanimljivost vezanu uz zdanje biskupske palače, naime, najpoznatiju rapsku hagiografsku legendu o čudima sv. Kristofora biskup Juraj Hermolais zapisao je godine 1308. upravo unutar biskupske palače koja se nalazila na prostoru vrta benediktinskoga samostana.

Magistrice arheologije Ana Konestra i Paula Androić s Instituta za arheologiju u Zagrebu, posjetiteljima su, uz prezentaciju snimaka s drugih nalazišta, pojašnjavale prednosti primjene georadarske metode u arheologiji za dobivanje brzog dubinskog pregleda terena uz lociranje podzemnih struktura.

I mi smo iskoristili nesvakidašnju priliku da fotografiramo započeta geofizička ispitivanja, ali i svu ljepotu samostanskog vrta s glavnim rapskim manekenom, zvonikom Svete Marije Velike (Velim zvonikom), i to stojeći po prvi puta u životu nad temeljima nekadašnje rapske biskupske palače.
Rab Danas

 

Daljnjim korištenjem 3D tehnologije, moguće je “gledati” kroz ispitane slojeve, čime se dobiva uvid u presjek arheološkog nalazišta i to u vrlo kratkom vremenu, uz krajnje optimizirane troškove i bez bojazni da će doći do oštećenja povijesnih artefakata. Na taj se način ujedno vrši kvalitetna i ciljana priprema mogućih početnih faza iskopa, što je od velike pomoći arheolozima osobito kada istražuju u urbanim sredinama kao što je slučaj ovdje na Rabu.

O tome kako se vrše mjerenja i ispitivanja georadarom i ostalim geofizičkim mjernim instrumentima, posjetiteljima je, provevši ih kroz vrt benediktinskoga samostana svetoga Andrije, govorio doc. dr. sc. Branko Mušič s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, inače jedan od najvećih specijalista za primjenu i razvijanje geofizičkih metoda.

Nesvakidašnja prilika za posjet vrtu benediktinskoga samostana svetoga Andrije

Bila je subota 12. ožujka, doista poseban dan za više od 80 posjetitelja koji su po prvi puta mogli ući u inače za javnost zatvoren vrt benediktinskoga samostana svetoga Andrije. Naime zahvaljujući danima otvorenih vrata, koji su dio sadržaja projekta “Tisućljeće rapskoga benediktinstva”, posjetitelji će i ubuduće, uz organizirano vođenje stručnjaka i kada to projektom bude dogovoreno, moći upoznavati pojedine djelove samostanskoga kompleksa. I mi smo iskoristili nesvakidašnju priliku da fotografiramo započeta geofizička ispitivanja, ali i svu ljepotu samostanskog vrta s glavnim rapskim manekenom, zvonikom Svete Marije Velike (Velim zvonikom), i to stojeći po prvi puta u životu nad temeljima nekadašnje biskupske palače.

Žiteljima otoka Raba tako se želi približiti benediktinsko nasljeđe koje je već tisuću godina dio kulturno-povijesnoga nasljeđa svakoga otočanina, a kroz različite aktivnosti projekta nastojat će se povezati djelovanje samostanske zajednice časnih sestara benediktinki i otočne zajednice, i to na način koji se ne kosi s vrijednostima i načelima monaškoga benediktinskoga života.

KOMENTIRAJ ČLANAK

Molimo, unesite Vaš komentar!
Molimo, ovdje unesite Vaše ime