Home Vijesti Reakcije na prezentaciju Studije izvodljivosti za projekt nadogradnje i razvoja luke Mišnjak

Reakcije na prezentaciju Studije izvodljivosti za projekt nadogradnje i razvoja luke Mišnjak

0
Reakcije na prezentaciju Studije izvodljivosti za projekt nadogradnje i razvoja luke Mišnjak

Foto: Foto: Hrvoje Hodak

Predstavljanju su između ostalih prisustvovali, voditelj Odsjeka za promet i veze Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze PGŽ-a Zdravko Lisac, u ime izrađivača studije dekan Pomorskog fakulteta u Rijeci dr. sc. Alen Jugović, suradnik sa Sveučilišta u Rijeci Hrvoje Katunar, univ. spec. oec., dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci gospodin prof. dr. Alen Host, gradonačelnik Grada Raba Nikola Grgurić sa suradnicima, zamjenik načelnika Općine Lopar Frane Gabrić sa suradnicima, direktor Rapske plovidbe d.d. Dragan Andrić, te predstavnik Rijeka projekta gospodin Kruno Fafanđel i predsjednik Upravnog vijeća ŽLU Rab Nenad Debelić.

Županijskoj lučkoj upravi Rab su, na natječaju u okviru operativnog programa “Promet” 2007-2013 za projekt “Pripreme za nadogradnju i razvoj luke Mišnjak” dodijeljena sredstva u visini od 2 milijuna 18 tisuća kuna, od čega je bespovratni dio u 1.715.000 kuna. Uslijedilo je potpisivanje Ugovora s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture u prosincu 2014. godine, nešto kasnije potpisan je i dodatak ugovoru, a sada se očekuje potpisivanja drugog dodatka ugovoru koji se odnosi na izradu maritimne studije i studije valovanja, odnosno hidrodinamike mora. Za te dvije studije osigurano je još 462.000 kn.

Rab danas oglas

Na natječaju za izradu studije izvodljivosti kojeg je raspisala Županijska lučka uprava Rab, između više ponuditelja, kao najpovoljnija izabrana je ponuda zajednice izrađivača koju čine Pomorski fakultet sveučilišta u Rijeci i Rijeka projekt d.o.o., a u kojoj je ugovorena vrijednost projekta 797.500,00 kn sa PDV-om, kazao je uvodno Debelić. 

O projektu lzrade Studije s ciljem definiranja izvodljivosti infrastrukturnih radova prema već postojećem idejnom rješenju kao i o mogućim potrebama izmjene postojećeg rješenja uz analizu troškova i koristi zahvata te o mogućnosti prijave navedenog projekta i infrastrukturne investicije na financiranje iz EU fondova detaljnije je govorio predstavnik izrađivača dr. sc. Alen Jugović. 

Navedena Studija izvodljivosti sukladno propisanoj metodologiji trebala bi dokazati pripremljenost i koherentnost projektne ideje te detaljno analizirati koristi i troškove projekta, temeljem čega će se pokazati opravdanost ulaganja u Projekt nadogradnje i razvoja luke Misnjak.

{gallery}Nadogradnja luke Misnjak{/gallery}

Dragan Andrić: Konzultirajte zapovjednike rapskih trajekata

Naime, kako je istaknuto u prezentacijskom materijalu, luka Mišnjak je najkorištenija veza otoka Raba s kopnom, u kojoj je trenutno u funkciji 8 rampi za prihvat trajekata, ali vrlo ograničenih karakteristika i kapaciteta. S obzirom na česte nepovoljne vremenske uvjete, iz razloga sigurnosti postoji velika potreba za uvođenjem većih trajekata koji omogućuju prometovanje u većini vremenskih uvjeta. No, za njihov prihvat ne postoji odgovarajuća infrastruktura. Potrebna je, ističe se u materijalu, nadogradnja postojeće trajektne luke te je planirano 2 veza za brodove od 80-120 m i 8 vezova za brodove ad 30 do 70 m.

Vodeći se upravo logikom struke, direktor Andrić je dodao kako je Rapska plovidba trenutno u fazi realizacije projekta gradnje novog trajekta dužine 79m, širine 17,5m, kapaciteta 100 osobnih automobila, što je znatno više u odnosu na kapacitet od 62 automobila trenutno najvećeg trajekta “Barbat”, a čime će se dodatno poboljšati kvaliteta usluge rapskog brodara i povezanosti Raba s kopnom.

Već kod ove pretpostavke svoju je skepsu iskazao direktor rapskog brodara gospodin Dragan Andrić, koji je tražio da se pri izradi ove studije posebno konzultira struka, u prvom redu zapovjednici rapskih trajekata koji imaju bogato iskustvo menavriranja lukom Mišnjak i koji o tome doista imaju što reći. Tim više što je luka Mišnjak relativno mala luka, linija je kratka i plovidba u jednom pravcu traje svega 15-ak minuta, pa su u Rapskoj plovidbi mišljenja da za tu liniju nisu niti potrebni niti rentabilni ovako veliki brodovi (80-120m) kakvi se studijom predlažu. Naime, po mišljenju Andrića za luku Mišnjak optimalni su trajekti kapaciteta 100 do 120 osobnih automobila koji mogu u svega pola sata odvesti dvije linije i tako održavati izuzetno kvalitetnom vezu otoka s kopnom. 

Rapska plovidba gradi novi trajekt kapciteta 100 osobnih automobila

Vodeći se upravo logikom struke, direktor Andrić je dodao kako je Rapska plovidba trenutno u fazi realizacije projekta gradnje novog trajekta dužine 79m, širine 17,5m, kapaciteta 100 osobnih automobila, što je znatno više u odnosu na kapacitet od 62 automobila trenutno najvećeg trajekta “Barbat”, a čime će se dodatno poboljšati kvaliteta usluge rapskog brodara i povezanosti Raba s kopnom.

Mi smo jedini otok koji u trajektnoj luci ima 8 rampi zbog trajekata različitih kapaciteta, različitih plovnih karakteristika i različitih visina rampi, gdje trenutno u sezoni dnevno prometuju 4 trajekta, a logično je za očekivati da će u budućnosti tamo prometovati dva moderna trajekta većih kapaciteta do dužine 100m, s pogonom na sve 4 strane. Nama je stoga u planu izgraditi dvije rampe za prihvat svih trajekata, odnosno trajekata do dužine 100m. Unatoč tome, u maritimnom smislu veći će problem ostati luka Stinica, odnosno zatvaranje Jadranske magistrale, kazao je Vanja Debelić

Gradnja teretne luke ukopavanjem u kopno?

Sljedeći problem, koji se navodi u prezentacijskom materijalu, jest taj što otok Rab nema teretnu luku i što se cjelokupni teretni promet odvija kamionima i trajektima, pa naručitelj studije smatra da s obzirom na veličinu otoka, građevinske investicije i pokrenutu poljoprivredu, marikulturu, itd., postoji opravdani razlog planirati i investirati u lučku infrastrukturu koja bi omogućila prihvat manjih brodova (2 veza za brodove do 100 m).

S tim u vezi Vanja Debelić je rekao: – Prvi plan je bio da teretna luka bude nasuprot platoa putničke luke no upravo smo zbog trajekata odustali od te ideje. Naime mi smo jedini otok koji u trajektnoj luci ima 8 rampi zbog trajekata različitih kapaciteta, različitih plovnih karakteristika i različitih visina rampi, gdje trenutno u sezoni dnevno prometuju 4 trajekta, a logično je za očekivati da će u budućnosti tamo prometovati dva moderna trajekta većih kapaciteta do dužine 100m, s pogonom na sve 4 strane. Nama je stoga u planu izgraditi dvije rampe za prihvat svih trajekata, odnosno trajekata do dužine 100m. Unatoč tome, u maritimnom smislu veći će problem ostati luka Stinica, odnosno zatvaranje Jadranske magistrale.

Što se teretne luke tiče ona bi se izmjestila u kopneni dio, najvjerojatnije bi se kopala na suhome, onda bi se potopila i to na predijelu koji gleda prema staroj Novalji, kazao je Vanja Debelić.

Zamjenik gradonačelnika Grada Raba Denis Deželjin osvrnuo se na, više puta istaknutu, dugoročnost ove studije: – Mi ovdje slušamo kako se ova studija izrađuje za nešto što će se možda graditi i kroz narednih 100 godina, a nemamo riješen banalni sanitarani čvor, niti ulaz na putnički terminal pa nam ljudi trče 200 metara nebili kupili trajektnu kartu bojeći se da pritom ne izgube red. Dakle životno važna, aktualna pitanja preskačemo, a studijom “riješavamo”, odnosno procijenjujemo izvedivost nečega što bi se moglo graditi u fazama kroz narednih 100 godina.

Grgurić: Hoćemo li gradnjom teretne luke na Mišnjaku dobiti dvije radne zone?

U tom dijelu reagirao je gradonačelnik Raba Nikola Grgurić koji je u ime Grada iznio i neke svoje dvojbe vezano uz možebitnu izgradnju “druge radne zone” na području Mišnjaka, a takav način pripreme novih projekata pripisuje problemu nesinhroniziranosti različitih pravnih subjekata, odnosno, institucija u jednoj jedinici lokalne samouprave, gdje zapravo Grad Rab nema direktne ingerencije nad županijskim i državnim institucijama, i to se na terenu često pokazuje kao loše. 

Deželjin: Ne smijemo preskakati životno važna pitanja

Zamjenik gradonačelnika Grada Raba Denis Deželjin osvrnuo se na, više puta istaknutu, dugoročnost ove studije: – Mi ovdje slušamo kako se ova studija izrađuje za nešto što će se možda graditi i kroz narednih 100 godina, a nemamo riješen banalni sanitarani čvor, niti ulaz na putnički terminal pa nam ljudi trče 200 metara nebili kupili trajektnu kartu bojeći se da pritom ne izgube red. Dakle životno važna, aktualna pitanja preskačemo, a studijom “riješavamo”, odnosno procijenjujemo izvedivost nečega što bi se moglo graditi u fazama kroz narednih 100 godina.

Mi naime, u neposrednoj blizini, već nažalost godinama, pokušavamo izgraditi „radnu zonu Mišnjak“, pa postavljam logično pitanje, da li gradnja manipulativne teretne luke znači gradnju još jedne radne zone na Mišnjaku, što se događa s ukupnim prometom u tim radnim zonama, da li ta buduća manipulativna luka predviđa neki novi promet kojeg na otoku ima u ograničenim količinama ili će jednostavno ta dva mjesta jedno drugome oduzimati promet, kazao je Grgurić

Grgurić: Gorući prioritet Grada je uređenje putničkog terminala

Luka Mišnjak predstavlja ulazna vrata otoka, i Grad prvenstveno zanima hitno uređenje putničkog terminala luke sa svim popratnim sadržajima, također, ukoliko to studije pokažu izvedivim, podržavamo izgradnju teretne luke koju mi na otoku nemamo i, gledajući realno, čini mi se da ćemo teško doći do druge pozicije za njezinu izgradnju. Međutim nećemo olako prihvatiti ideju projekta koji luku ukopava u kopneni dio, skupa s izgradnjom manipulativnog terminala pored nje. Mi naime, u neposrednoj blizini, već nažalost godinama, pokušavamo izgraditi „radnu zonu Mišnjak“, pa postavljam logično pitanje, da li gradnja manipulativne teretne luke znači gradnju još jedne radne zone na Mišnjaku, što se događa s ukupnim prometom u tim radnim zonama, da li ta buduća manipulativna luka predviđa neki novi promet kojeg na otoku ima u ograničenim količinama ili će jednostavno ta dva mjesta jedno drugome oduzimati promet. 

Dakle, ukoliko je taj dio uvijet za izgradnju radne zone mi smo na raspolaganju lučkoj upravi u smislu razgovora i sigurno ćemo biti za najbolje riješenje, ali ono ne može sadržavati ponovnu nepotrebnu devastaciju prirode i sigurno da moramo nastojati dovršiti gradnju postojeće radne zone pa stoga predlažemo da se kao manipulativni prostor buduće teretne luke koristi prostor u već započetoj radnoj zoni, zaključio je Grgurić

 

 

 

KOMENTIRAJ ČLANAK

Molimo, unesite Vaš komentar!
Molimo, ovdje unesite Vaše ime