logo mix

Rab Danas

Nezavisni internetski portal otoka Raba

OLUJIC 1400X179

 

Utorak, 30 Ožujak 2021 11:34

BIORAZNOLIKOST RABA | Skakavac, zrikavac i cvrčak – trubaduri vrućeg ljeta

Napisao/la Patrik Krstinić
Ocijeni sadržaj
(1 glas)
BIORAZNOLIKOST RABA | Skakavac, zrikavac i cvrčak – trubaduri vrućeg ljeta Iz arhive Rapskog lista br. 30 (srpanj 2015.) | Napisao i snimio: Patrik Krstinić

Tamo negdje krajem lipnja na Rabu se dani produlje, a sunce osnaži. Otoci na obzoru krenu levitirati iznad prokuhanog mora, a tekuća smola bora isparava i kondenzira se u nosnicama miješajući se s masnim vonjem krema za sunčanje. Proljetni vizualni festival počinje jenjavati da bi ga zamijenio jedan posve novi, akustični. Matricu ovog ljetnog soundtracka potpisuju tri autora: skakavac, zrikavac i cvrčak.

 

Skakavci

Neke livade ljeti toliko vrve skakavcima da hodanje kroz travu izgleda kao razgrtanje mase sitnih zvečki. Za potpuni doživljaj ove visokofrekventne (s)kakofonije najbolje je za vrućeg ljetnog dana prošetati osunčanim Barbatskim kamenjarskim travnjacima.

Pretpostavlja se da su kukci bili prvi kopneni organizmi koji su komunicirali zvukom. Pojedini dijelovi njihovih tijela tijekom evolucije razvili su se u različite organe za proizvodnju zvučnih valova. Skakavci to čine stridulacijskim organom koji je u osnovi vrlo sličan glazbenoj kutiji, jer se sastoji od jedne nazubljene površine, jednog brida i rezonantne šupljine. Nazubljena površina kod skakavaca se nalazi na unutarnjoj strani bedra velikih nogu skakačica. Prevlačenjem zubaca preko brida krila ispod kojih je rezonantna šupljina nastaje zvuk koji onomatopejski zvuči kao "čirrrrrrup"! Glasanje uvelike ovisi o temperaturi okoline. Studije su pokazale da se frekvencija zvuka povećava za 1-2 oktave s porastom temperature od 10°C. Skakavci su dnevne životinje koje preferiraju otvorene prostore i samo mali broj vrsta nastanjuje šumske predjele. Neke livade ljeti toliko vrve skakavcima da hodanje kroz travu izgleda kao razgrtanje mase sitnih zvečki. Za potpuni doživljaj ove visokofrekventne (s)kakofonije najbolje je za vrućeg ljetnog dana prošetati osunčanim Barbatskim kamenjarskim travnjacima.

 

 

Zrikavci

Karakteristično zrikanje nastaje međusobnim trljanjem unutrašnjih rubova zakržljalih krila. Zrikavci su noćne životinje. Najbolji rapski zrikački orkestar svoje koncerte započinje u sumrak na travnjacima visoravni Fruga.

Paralelno s evolucijom proizvodnje zvuka, kod kukaca su se razvijala i osjetila za primanje zvučnih signala. Postojanje ovih osjetila moguće je dokazati jednostavnim pokusom. Kada se ženkama zrikavaca u kontroliranim uvjetima (terarij) reproducira zvuk zrikanja mužjaka, npr. preko mobitela, one će krenuti ravno prema izvoru zvuka. To dokazuje da je zvuk jedini podražaj po kojem se ravnaju, obzirom da izostaju mirisni i vizualni. Dakle, zrikavci moraju imati nekakve „uši“ kojima čuju te zvukove. Istraživanjem anatomije kukaca otkriveni su timpanalni organi za koje je dokazano da služe za primanje zvučnih valova. Premda ti organi mogu biti prilično različite građe, njihovi osnovni dijelovi su vrlo slični. Sastoje se od čvrstog obruča preko kojeg je napeta opna, ispod koje je prošireni mjehur s osjetnim stanicama. Ovaj princip primanja zvuka vrlo je sličan bubnjiću u ljudskom uhu ali, za razliku od ljudskog uha koje je smješteno u glavi, zrikavcima su „uši“ smještene u potkoljenicama prednjih nogu! Premda su srodni skakavcima, zrikavci zvuk ne proizvode stražnjim nogama. Oni žive u podzemnim hodnicima pa su im krila tijekom evolucije zakržljala i preobražena u stridulacijske organe. Karakteristično zrikanje nastaje međusobnim trljanjem unutrašnjih rubova zakržljalih krila. Zrikavci su noćne životinje. Najbolji rapski zrikački orkestar svoje koncerte započinje u sumrak na travnjacima visoravni Fruga.

 

 

Cvrčci

Cvrčke uglavnom pokreće jedan poriv. Razmnožavanje. I kao u većine životinja, mužjaci se razmeću, a ženke biraju. Zapravo, ženke cvrčaka uopće nemaju organe kojima bi mogle proizvesti zvuk. One su potpuno nijeme.

Cika djece i udaljeno brujanje brodskih motora ljeti biva prigušeno reskim zvukom koji dolazi odasvud. Sa zemlje, iz zraka, iz daljine i iz blizine. Odzvanja u ušima kao akutni tinitus. Proizvode ga tisuće cvrčaka u okolnom raslinju. I premda vam na udaljenosti od tri metra cvrči desetak jedinki, toliko su dobro kamuflirani da ih je gotovo nemoguće uočiti. Pokušate li prema zvuku izlučiti pojedinca i približiti mu se, vjerojatno će prestati cvrčati dok se ponovno ne udaljite na njima prihvatljivu udaljenost. Nameće se logično pitanje: Čemu takvo frenetično glasanje? Poznato je da su osnovni motivi glasanja kukaca traženje partnera, označavanje teritorija i obrana od opasnosti. Cvrčke uglavnom pokreće jedan poriv. Razmnožavanje. I kao u većine životinja, mužjaci se razmeću, a ženke biraju. Zapravo, ženke cvrčaka uopće nemaju organe kojima bi mogle proizvesti zvuk. One su potpuno nijeme. Mužjaci svoju pjesmu sviraju na timbalu - posebnom organu smještenom u debelom šupljem zatku. Timbal se sastoji od dvije čvrste membrane svaka spojena središnjim dijelom na snažni mišić. Brzom uzastopnom kontrakcijom mišića membrane se konkavno zatežu, a zvuk nastaje njihovim naglim vraćanjem u prvobitni položaj. Princip je sličan nastanku "plop" zvuka prilikom otvaranja teglice krastavaca. Odrasli cvrčci snažnim rilcem buše koru drveća i grmlja te ispijaju njihove sokove. Naša najčešća vrsta cvrčka svoje latinsko ime - Cicada orni zaslužila je zbog apetita prema sokovima crnog jasena (Fraxinus ornus). Kako je crni jasen biljka koja uglavnom raste u zajednici s crnikom, najveća populacija cvrčaka na Rabu definitivno živi u crnikovim šumama Kalifronta.

 

 

Arheologija glazbe nudi različite hipoteze o počecima ljudskog muziciranja, ali većina sugerira da podrijetlo glazbe proizlazi iz zvukova koji su odjekivali okolišem primitivnih plemenskih zajednica. Prapovijesni ljudi dobro su poznavali ponašanje životinja pa su prve ljubavne pjesme zasigurno bile plagijati životinjskog akustičnog udvaranja, a posebno onog ritmičnog, repetitivnog. Najveći autori ljubavnih ritmova u životinjskom svijetu bili su i ostali kukci, ili točnije, zrikavci, skakavci i cvrčci. Njihova ljubavna pjesma zapravo je izvorni poziv na senzualni ples. E pa ljeto je započelo. Nad Rabom se valja akustični libido. Milijuni skakavaca, zrikavaca i cvrčaka mantraju ljubavni zov. Iskoristite ga. Odvedite potencijalnog partnera u prirodu i zaplešite uz ritam skladan eonima.

 

Pročitano 514 puta

 

 RAT1 600

seakayakcroatia

 

BANNER350 BarbaSIME1