Home Uncategorized @hr Blagoslov obnovljene crkve sv. Justine

Blagoslov obnovljene crkve sv. Justine

0
Blagoslov obnovljene crkve sv. Justine

Foto: Foto: Hrvoje Hodak

Napisala: Ružica Kaštelan

Ova je svečanost s blagoslovom obnovljene crkve sv. Justine, uslijedila svega pet mjeseci nakon obnove i blagoslova desakralizirane crkve sv. Katarine krajem studenog prošle godine, pa je tako nadžupa Rab na najljepši mogući način postala bogatija za dva revitalizirana sakralna objekta dostupna za liturgijsku službu, koji će ujedno doprinijeti i bitnom poboljšanju kulturne ponude nadžupe, Grada i otoka u cjelini.

Rab danas oglas

Monsinjor Mladen Mrakovčić, župnik i domaćin uputio je na početku srdačnu dobrodošlicu i zahvalu svim Rabljanima i njihovim gostima koji su došli uveličati ovaj događaj, zatim ocu biskupu u miru mons. Valteru Županu koji je došao blagosloviti crkvu i izložbu, te svećenicima otoka Raba i časnim sestrama. Ipak, posebno je zahvalio svima onima koji su radili na obnovi crkve i postavu izložbe, kako je kazao uglavnom Rabljanima i Zadranima, istaknuvši među njima velikog čuvara rapske sakralne baštine, gospodina Miljenka Domijana, dugogodišnjeg konzervatora pri ministarstvu kulture RH, koji je u suglasju s nadležnim Konzervatorskim odjelom u Rijeci organizirao, vodio i nadzirao radove na opsežnom zahvatu obnove crkve sv. Justine te je ujedno autor postave zbirke sakralnih umjetnina.

Obnova crkve i njezinog zvonika spada u red najopsežnijih zahvata u domeni očuvanja i zaštite kulturnih dobara u Hrvatskoj, a sredstva za ovu zaista cjelovitu i dostojanstvenu obnovu osiguralo je u cijelosti Ministarstvo kulture RH u sklopu odgovarajućih programa, dok je Grad Rab osigurao dio sredstava vezan uz postav zbirke sakralnih umjetnina.

Biskup u miru, monsinjor Valter Župan spomenuo je u svojem obraćanju snažnu struju i čežnju svakog čovjeka kroz cijelu povijest čovječanstva za beskonačnim. Upravo su molitve i žrtve, katedrale, crkve i svetišta, bogomolje i religiozna umjetnost u svim religijama na zemlji primjeri neodoljivog svjedočenja te čežnje. Bezbrojni redovi, misionari, konvertiti (obraćenici), mučenici i mistici pokazuju da je veliki broj ljudi uvijek bio spreman i na najveće žrtve za Boga, pa čak i na žrtvu života.

Crkva sv. Justine izgrađena je 1574., unutrašnjost crkve preoblikovana je skromnim štuko ukrasima na stropu i zidovima krajem XVIII. stoljeća. Iz tog su vremena i veliki prozori u obliku polumjeseca. Pjevalište na zapadnoj strani oslanja se na dva kamena stupa s kapitelima i impostima iz XI. stoljeća. Svetištem dominira velik glavni oltar od obojenog i pozlaćenog drva, izvrstan maniristički venecijanski drvorezbarski rad na čijem se vrhu nalazi grb rapske plemićke i donatorske obitelji Benedetti.

Fascinantna zbirka sakralnih predmeta i umjetnina u reprezentativnom ambijentu obnovljene crkve sv. Justine

Izložene sakralne umjetnine i predmeti nastali su u rasponu od XI. do XIX. stoljeća i potječu iz riznice katedrale i napuštenih rapskih crkava, poput sv. Ivana Evanđelista, a nekoliko je umjetnina posuđeno i iz ženskog samostana sv. Antuna Opata. Pojedini eksponati vrhunskog su umjetničkog i dokumentarnog dosega, primjerice stranice evanđelistara iz XI. stoljeća, dijelovi poliptiha Paola Veneziana iz XIV. stoljeća, tri kasnogotičke pozlaćene i polikromirane drvene skulpture, dijelovi kompozicije pod Križem, terakota s prikazom Bogorodice i maloga Krista A. Roselinija iz XV. stoljeća, fragmenti pluvijala iz XVI. stoljeća, Liber Ruber rapskoga kaptola iz XVI. stoljeća, slika s prikazom Bogorodice, sv. Šimuna i sv. Ivana Evanđelista venecijanskoga slikara M. Ponzonija iz prve polovice XVII. stoljeća, pastoral rapskoga biskupa s likom sv. Kristofora iz XVIII. stoljeća te bjelokosno raspelo iz istoga razdoblja. Sve je to veliki doprinos kulturnoj i povijesnoj slici našega grada.

Kako je rekao državni tajnik gospodin Krešimir Partl spoj vjere i kulture je neuništivi duh u očuvanju kulturne baštine, a jedan dio našeg suvremenog svijeta, svijeta borbenog ateizma, ima izvanrednu ideološku izgrađenost. Kao suvremeni ljudi moramo i mi kršćani polagati računa o vjeri pred misaonim neistomišljenicima suvremenog svijeta. Moramo znati navesti razloge zbog kojih vjerujemo. Usred svijeta koji nudi sva moguća dobra suvremene industrije zadovoljstava, kršćaninu je teško da svoje srce ne prikloni svijetu. Usred tih primamljivih mogućnosti, kojih je bilo i kroz cijelu povijest, potrebno je mnogo askeze, samosvladavanja i žrtava, što je vidljivo i u samoj zbirci, jer sve do danas taj religiozni interes na godišnjim vašarima zadovoljstva pomalo će propadati.

Nema otoka bez Grada niti Grada bez otoka

Konzervator, gospodin Miljenko Domijan, u svojoj zahvali svima koji su pomagali da se ostvari projekt obnove crkve sv. Justine, koji je u svim svojim segmentima trajao otprilike desetak godina, nije krio svoje zadovoljstvo i oduševljenje, jer svaki Rabljanin ponaosob mora biti promotor kulture, za svoj otok, na otoku i gdje god se nađe u svijetu. U tom kontekstu kazao je Domijan kako nema otoka bez Grada niti Grada bez otoka, dodavši kako su se brojni konzervatorski radovi odvijali i izvan gabarita same gradske jezgre, po čitavom otoku, primjerice na zavjetnoj crkvici sv. Nikole u Loparu, na crkvi sv. Petru u Supetarskoj Dragi kao i na crkvi sv. Stjepana u Barbatu. Pritom Domijan nije mogao zaobići svojeg dragog prijatelja i, kako je kazao, najvećeg hrvatskog književnika Slobodana Novaka koji u svojem “Izgubljenom zavičaju” jednostavno navodi: Kažem otvoreno, divan je Otok.

Crkva sv. Justine kao memorija na bitku kod Lepanta

Zatim je Domijan kazao nešto i o povijesnom kontekstu kojeg u sebi nosi obnova ovog prelijepog sakralnog zdanja, spomenuvši i konzervatorsku intervenciju u integralnu renesansnu arhitekturu na južnom zidu crkve na kojem su ostavljeni vidljivima prozori iz 5. stoljeća jer je na mjestu današnje crkve sv. Justine nekoć stajala crkva sv. Tome, a rapska je Pjaceta u to doba, upravo po toj crkvi koja je još jedno dragocjeno svjedočanstvo ranoga kršćanstva u Rabu, nosila naziv Platea sanchti Tome. U tom povijesnom kontinuumu, Domijan progovara o usudima povijesti i u konačnici o stvaranju Svete lige i grandioznoj bici kod Lepanta u kojoj su Rabljani dali svoj značajan doprinos, pa je stoga i crkva sv. Justine izgrađena kao memorija na taj veliki događaj koji je u bitnome utjecao na daljni tijek europske povijesti. 

Crkva sv. Justine izgrađena je 1574., unutrašnjost crkve preoblikovana je skromnim štuko ukrasima na stropu i zidovima krajem XVIII. stoljeća. Iz tog su vremena i veliki prozori u obliku polumjeseca. Pjevalište na zapadnoj strani oslanja se na dva kamena stupa s kapitelima i impostima iz XI. stoljeća. Svetištem dominira velik glavni oltar od obojenog i pozlaćenog drva, izvrstan maniristički venecijanski drvorezbarski rad na čijem se vrhu nalazi grb rapske plemićke i donatorske obitelji Benedetti. 

Gradonačelnik, gospodin Nikola Grgurić zahvalio je svima na ogromnom trudu uloženom u obnovu kao i Ministarstvu kulture na materijalnoj pomoći bez koje se ne bi mogli svi radovi izvesti. A veoma važno je prepoznavanje zajedništva cijelog otoka u nastojanju da se sakralni objekti obnove i saniraju. Crkva i zvonik sv. Justine doista su bili su u vrlo lošem stanju i sada su obnovljeni na radiost sviju nas zahvaljujući opsežnom i zahtjevnom konsolidacijskom konzervatorskom zahvatu.

Zbor župe grada Raba otpjevao je pjesmu za kraj : „Ave Maris Stella“ (Zvijezda, zvijezda mora), popularnu i u srednjem vijeku, a kažu da je sama Djevica Marija obećala onima koji će pjevati tu himnu čuvati od svih opasnosti. Zato su je i članovi zbora otpjevali svim srcem.

Revitalizacija sakralnih objekata u gradu Rabu

Treba reći da je ova svečanost s blagoslovom obnovljene crkve sv. Justine, uslijedila svega pet mjeseci nakon obnove i blagoslova desakralizirane crkve sv. Katarine krajem studenog prošle godine, pa je tako nadžupa Rab na najljepši mogući način postala bogatija za dva revitalizirana sakralna objekta dostupna za liturgijsku službu, koji će ujedno doprinijeti i bitnom poboljšanju kulturne ponude nadžupe, Grada i otoka u cjelini.

KOMENTIRAJ ČLANAK

Molimo, unesite Vaš komentar!
Molimo, ovdje unesite Vaše ime